Osobe koje rade od devet ujutru do pet posle podne manje su sklone depresiji od onih koji rade drugu i noćnu smenu, pokazuje britanska istraživačka studija. Na rad u smenama posebno su osetljive žene. Istraživači su detaljno proučili podatke sedam ranijih studija o povezanosti radnog vremena i mentalnog zdravlja u koje je bilo uključeno više od 28.000 ljudi. Među "smenskim radnicima" evidentirali su za 28 odsto veću verovatnoću da će osetiti neki oblik mentalnih problema u odnosu na one sa stalnim sedmičnim radnim vremenom - od 9.00 do 17.00. Rad u smenama menja bioritam, odnosno normalan biološki ciklus spavanja i budnosti koji odgovara izmenama dana i noći, objašnjavaju naučnici. Taj poremećaj ljude čini ćudljivim i razdražljivim i dovodi do socijalne izolacije, jer im se radno vreme ne poklapa sa onim koje ima ostatak porodice i prijatelji.
Osobe koje rade od devet ujutru do pet posle podne manje su sklone depresiji od onih koji rade drugu i noćnu smenu, pokazuje britanska istraživačka studija.
Na rad u smenama posebno su osetljive žene, prenosi "Američki zdravstveni žurnal".
Istraživači su detaljno proučili podatke sedam ranijih studija o povezanosti radnog vremena i mentalnog zdravlja u koje je bilo uključeno više od 28.000 ljudi.
Među "smenskim radnicima" evidentirali su za 28 odsto veću verovatnoću da će osetiti neki oblik mentalnih problema u odnosu na one sa stalnim sedmičnim radnim vremenom - od 9.00 do 17.00.
Rad u smenama menja bioritam, odnosno normalan biološki ciklus spavanja i budnosti koji odgovara izmenama dana i noći, objašnjavaju naučnici. Taj poremećaj ljude čini ćudljivim i razdražljivim i dovodi do socijalne izolacije, jer im se radno vreme ne poklapa sa onim koje ima ostatak porodice i prijatelji.
Studija pokazuje da je među radnicima koji rade samo noću verovatnoća za razvoj depresije veća za 33 odsto u odnosu na osobe koje rade redovno po danu.
Rezultati studije sugerišu da radnici i poslodavci treba da budu svesni potencijalnih posledica rada u smenama na mentalno zdravlje radnika, navodi se u studiji.
Ljudski mozak programiran je da spava noću, kada nema dnevnog svetla, kako bi se oporavio od svih informacija koje procesuira danju, objašnjavaju naučnici.